Uloga vode u organizmu
Život se ne može zamisliti bez vode u kojoj su se i pojavili njegovi prvobitni oblici. Svaka živa stanica sadrži slobodnu ili vezanu vodu. Za održavanje života bitno je da se količina vode održava u određenim granicama.
Ona čini 55-60% ukupne mase odraslih osoba i nešto više kod djece. Zbog stalnog kretanja u organizmu voda napaja organe kroz koje prolazi i obnavlja tekućine u njima.
Količinu tjelesne tekućine reguliraju koža i bubrezi. Znojenje održava unutarnju temperaturu na 37°C, a bubrezi filtriraju otrove i odvode produkte metabolizma iz krvi putem urina.
Organizam čovjeka dobiva vodu hranom (gotovo sva hrana sadrži vodu), razgrađujući nutrijente koji daju energiju, te unosom tekućina (voda i napici). Niti jedan drugi nutrijent nije uključen u tako mnogo različitih funkcija ljudskog organizma kao voda. Organizam odrasle osobe sadrži oko 50 kg vode. Pri manjim gubicima javljaju se smetnje, a gubitak od 15% ukupnog sadržaja vode već izaziva smrt. Zanimljivo je spomenuti da čovjek može živjeti bez hrane tjednima, čak i mjesecima, dok bez vode vrlo brzo umire.
Osnovne funkcije vode u tijelu
- nosi nutrijente i otpadne produkte,
- ispunjava stanični i međustanični prostor,
- pomaže stvaranju makromolekula,
- sudjeluje u kemijskim reakcijama,
- služi kao otapalo mineralima, vitaminima i aminokiselinama,
- djeluje kao štitnik između zglobova,
- služi kao ublažioc udara i stresa oka, kralježnice i posteljice u vrijeme trudnoće,
- pomaže pri regulaciji tjelesne temperature.
Voda je glavna komponenta termoregulacijskog sustava organizma i ima vrlo važnu ulogu u reguliranju tjelesne temperature. Tijelo proizvodi znatnu toplinu putem metabolizma i kontrakcije mišića, a voda je pomaže raspršiti apsorbirajući toplinu pri čemu tijelo prolazi vrlo male promjene u temperaturi. Tjelesna se toplina stalno prenosi u okolinu kao isparavanje iz pluća i kože. Za svaku litru znoja ili respiratorne vode, što tijelo ispusti, raspši se oko 580 kcal topline.
Čovjekove potrebe za vodom
- Zbog toga što je voda glavna komponenta tijela, bez nje ne možemo više od tri dana.Većina ljudi, da održe zdravlje, treba dnevno piti između jedne i pol i dvije litre tekućine. Čak mala dehidracija može prouzrokovati glavobolju, letargiju ili manjak koncentracije. Situacija može postati ozbiljna. Ljudi koji uobičajeno piju malo, imaju dugotrajni rizik za bolesti bubrega, poremećaja mentalnih funkcija, probavnog sustava i čak probleme sa srcem. To nije čudno kada se zna da količina krvi koja cirkulira u organizmu odražava količinu vode koju pijemo.
- Smanjenim unosom tekućine smanjuje se volumen krvi koji pritječe u srce, mozak, mišiće i sve važne organe. Time je smanjen i dotok kisika pa su oni manje sposobni obavljati normalne funkcije.
- Nažalost, ne možemo računati da će nam naš mehanizam žeđi na vrijeme reći kada je vrijeme za piće. U trenutku kada osjetimo žeđ, već smo lagano dehidrirani. Rješenje je piti tekućinu u malim količinama tijekom cijelog dana. Najbolje je vodu držati nadohvat ruke, čime ćemo potaknuti refleksno pijenje vode. Osim što vodu unosimo drugim tekućinama, i sezonske ljetne namirnice sadrže od 80-95% vode (lubenice, dinje, marelice, rajčice, krastavci…).
- Ljeti je zbog visokih temperatura i pojačanog kretanja jače izlučivanje vode iz organizma znojenjem, pa je potrebno piti više tekućine. Osobe koje žive na visokoj nadmorskoj visini također trebaju unositi više tekućine.
- Piti ne treba za vrijeme obroka kako ne bi došlo do razrjeđivanja sokova za razgradnju hrane.
Gubitak vode možemo nadoknaditi na slijedeći način:
– na dan popijemo 1,5L tekućine (vode)
– vode ima i u čvrstim namirnicama
– metabolička se voda stvara i u samom organizmu tokom različitih kemijskih procesa.
Pijemo li dovoljno vode, mokraća mora biti svijetla. Ako je prejake žute boje, pijemo premalo tekućine. Voda je vrlo važna kako u normalnom životu , tako i u sportu. Uzeti ćemo za primjer Triatlon/trčanje. Triatlon/trčanje je sport izdržljivosti koji uključuje tjelesne aktivnosti različitog intenziteta duljeg trajanja.
Uzimanje tekućina prije, tokom i poslije utrke ili treninga sprječava nastanak dehidracije. Pića koja sadrže CH i elektrolite su najučinkovitija sredstva za rehidracije.
Blaga dehidracija – negativno utječe na kapacitet tjelesnih aktivnosti i sprječava sportaša u postizanju boljih rezultata.
Teška dehidracija – je potencijalno fatalna.
Tjelesna aktivnost u stanju dehidracije vodi do brzog dizanja tjelesne temperature i pojave vrućinske bolesti.
Bitno je kroz dan ne unese odjednom velika količina vode(1litra) nego da se unosi više puta dnevno po manje količine vode(2 dl).